Участник:Hellerick/Slovenska nova lingvafranka: различия между версиями

Материал из LingvoWiki
Перейти к навигацииПерейти к поиску
Строка 137: Строка 137:
 
== Numeri abo czisli ''(Numbers)'' ==
 
== Numeri abo czisli ''(Numbers)'' ==
  
{| width=100%
+
{|
|
+
|style="vertical-align: top"|
  
 
'''''Cardinal numbers:'''''
 
'''''Cardinal numbers:'''''
Строка 154: Строка 154:
 
* tisecz
 
* tisecz
  
||
+
|width=8ex|
 +
|
  
 
'''''Ordinal numbers:'''''
 
'''''Ordinal numbers:'''''
Строка 172: Строка 173:
  
 
'''''Fractions:'''''
 
'''''Fractions:'''''
* dvuvak
+
* dvuvak ''(a half)''
* triuvak
+
* triuvak ''(a third)''
* czeteruvak
+
* czeteruvak ''(a quater)''
* petuvak
+
* petuvak ''(a fifth)''
 
* ''etc.''
 
* ''etc.''
  

Версия 03:24, 18 июня 2018

Snolin abo Slovenska nova lingvafranka (SNL) je medzsuslovenska kreolova izjez (izrabotana jezik) osnovuvana na romanska izjez Lingua franca nova.

(Snolin or Slovenska nova lingvafranka (SNL) is an interslavic creol conlang (constructed language) based on romance conlang Lingua Franca Nova.)

Alfabet (Alphabet)

Jazik esenel polzuva 25 bukvi od latinska alfabet i 3 digrafi

(The language uses 25 letters of the Latin Alphabet and three digraphs):

A, B, C, Cz, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M, N, O, P, R, S, Sz, T, U, V, Z, Zs

Czeter latinska bukvi ne je polzuvana v esenel izkluczaczo inozemjova imeni

(Four Latin letters aren't used in Snolin with exceptioin of foreign names):

Q, W, X, Y

Personova pronomeni abo licova zaimeni (Personal pronouns)

(I) moj moja
(thou) tvoj tvoja
(he) jeg jega
(she) jej jeja
(it) tog toga
(oneself) svoj svoja
(we) nas nasa
(ye) vas vasa
(they) ih iha

Neoficialna eksperimentova pronomeni (Unofficial experimental pronouns):

ja me moja
ti te tvoja
on jeg jega
ona jej jeja
to tog toga
(-) sve svoja
mi nas nasza
vi vas vasza
oni ih iha

Ina pronomeni abo zaimeni (Other pronouns)

(who) koj nikoj nekoj vsekoj
(what) czoj niczoj neczoj vseczoj
(which) koja hikoja nekoja vsekoja takoja cakoja
(what) kaka nikaka nekaka vsekaka taka caka
(how) kako nikako nekako vsekako tako cako
(when) kda nikda nekda vsekda takda cakda
(where) kde nikde nekde vsekde takde cakde
  • ta (that)
  • ca (this)

Substantivi abo podstojaki (Nouns)

Mnogotova czislo (plural): -i

Verbi abo glagoli (Verbs)

Tutczasna vremeno (present tense) -
Minula vremeno (past tense) -la
Buducza vremeno (futuru tense) bu -
Nerealna nastroj (irrealis) bi -
Aktivna uczastuvak (active participle) -cza
Pasivna uczastuvak (passive participle) -na

Neoficialna eksperimentova licova konecuvaki (unofficial experimental personal endings):

-m
-sz
-
-me
-te
-ju

Adjektivi abo primetaki (Adjectives)

Sravninova stupeni

Pomogalna slovi dla sravninova stupeni (auxiliary words for degrees of comparison):

  • Visze
  • Najvisze
  • Mene
  • Najmene

Tutta adjektive je polzuvana do znaczi kolkota od objekti (These words are used to specify quantity of objects):

  • Najmnoga (most)
  • Najmala (least)

Prepoziciji abo Predmestuvaki (Prepositions)

  • od (of)
  • do (to)

Pomogalna slovi (Auxiliary words)

  • ne (not)

Numeri abo czisli (Numbers)

Cardinal numbers:

  • jeden
  • dva
  • tri
  • czeter
  • pet
  • szest
  • sedem
  • vosem
  • devet
  • deset
  • sto
  • tisecz

Ordinal numbers:

  • perva
  • vtora
  • numer tri
  • numer czeter
  • etc.
Experimental siffix:
  • -ta

Multipliers:

  • jedenuvana (single)
  • dvuvana (double)
  • triuvana (triple)
  • etc.

Fractions:

  • dvuvak (a half)
  • triuvak (a third)
  • czeteruvak (a quater)
  • petuvak (a fifth)
  • etc.

Slovo-formuvane (Word-formation)

  • Adj > Adv
    • -o
  • Adj > Sub:
    • -ota (state/quality of being)
  • Adj > Ver:
    • -uva
  • Sub > Adj:
    • -ova
    • -ska (from nations, cities, peoples etc)
  • Sub > Sub:
  • -nik (thing)
  • -ec (person)
  • -ica (female)
  • Sub > Ver:
    • -uva
  • Ver > Adj:
    • -alna (used for action)
  • Ver > Sub:
    • -ne (process)
    • -k (thing involved in the action)
    • -tel (occupation)
    • -lo (instrument)